Cestit Bozic

http://suzieaustin.com/images/905450_merry_christmas.jpg

Svim vjernicima hriscanske  vjeroispovijesti od srca cestit bozic zeli admin Barceloninog saita.Bozics spada u najvece blagdane hriscanske vjeroispovijesti pa tako je on dan mmira srece veselja i td.Bozic se slavi 25.decembra dok se u nekim istocnim zemljama on obicno slavi7 januara.

Premda je ki?enje boži?nog drvca star obi?aj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stolje?a, uglavnom utjecajem njema?ke tradicije te prostorno-politi?kih dodira. Bez obzira na to što ki?enje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvije?em i plodovima, a posebno zelenilom, a to su naj?eš?e ?inila djeca. Isprva su se kitila bjelogori?na stabla, a poslije zimzelena, i to vo?em, naj?eš?e jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izra?enim od papira, naj?eš?e lanci te razne niti. ?est su i lijep ukras bili pozla?eni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a naj?eš?e su se postavljale svije?e, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadi?i vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imu?niji su imali posebne figurice i ukrase.

Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izra?ene naj?eš?e od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kod imu?nijih ljudi, a ?esto je postojalo “nadmetanje” tko ?e napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na oto?i?u Košljunu te potje?u iz 17. stolje?a. Jaslice su ?esto nosili

Me?unarodni boži?ni obi?aji

Danas Boži? slave i mnogi nekrš?ani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Boži?a razvili su se brojni obi?aji poput ki?enja boži?nog drvca na Badnjak, odlaska na misu polno?ku, pjevanje boži?nih pjesama i darivanje.

U brojnim se zemljama boži?ni blagdani slave na druk?ije na?ine. Baš kao što i Hrvatska ima svoje obi?aje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobi?nijih obi?aja vezanih uz boži?no vrijeme.

  • U Japanu se slavi Boži? po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu krš?anska zemlja. Važniji blagdan od Boži?a jest Nova godina, a razlog za boži?no slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog ro?endana trenuta?nog cara Akihita 23. prosinca.
  • Na Tajvanu Boži? je neslužbeno bio slavljen budu?i da je slu?ajno toga dana, 25. prosinca 1947. potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Boži? ipak ponegdje neslužbeno slavi.
  • U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata ?estitaju?i (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad ih pozovu unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima – piñata.
  • U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta no? prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to zna?i da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.
  • U Australiji i zemljama istog podneblja Boži? se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike izme?u polutki.
  • U Finskoj se Djed Boži?njak naziva Joulupukki što prevedeno s finskog zna?i “boži?na koza”. Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) te kružili ku?ama jedu?i ostatke od boži?nih jela.